Stručni ispit za lice za BZR: Kompletan vodič, iskustva i novine u zakonu
Sve što treba da znate o polaganju stručnog ispita za lice za bezbednost i zdravlje na radu. Priprema, iskustva kandidata, analiza novog zakona, obnavljanje licence i prikupljanje bodova.
Stručni ispit za lice za BZR: Kompletan vodič kroz pripremu, iskustva i novine u zakonodavstvu
Polaganje stručnog ispita za sticanje licence lica za bezbednost i zdravlje na radu (BZR) predstavlja ključni korak za sve koji žele da se profesionalno bave ovom važnom oblastju. Ispit je obiman, zahteva temeljnu pripremu, a uz to se nad njim nadvija i najava novog zakona koji donosi određene promene. Na osnovu brojnih iskustava i pitanja kandidata koji su se delili na forumima, prikupili smo sveobuhvatne informacije koje će vam pomoći da se što bolje pripremite i osvestite šta vas očekuje.
Osnove: Šta treba da znate pre polaganja
Da biste stekli pravo da obavljate poslove bezbednosti i zdravlja na radu, neophodno je da položite stručni ispit i dobijete odgovarajuću licencu. Licenca se dobija na osnovu položenog ispita, obrazovanja i iskustva, važi pet godina, a za njeno obnavljanje potrebno je prikupljanje bodova kroz dodatna usavršavanja i edukacije. Sam ispit se sastoji iz četiri dela: opšteg dela (međunarodni i domaći pravni izvori), posebnog dela (praktična procena rizika za dato radno mesto) i usmenog ispita iz pravilnika.
Novi zakon o BZR: Šta se menja i koga se tiče?
Jedna od najaktuelnijih tema u poslednje vreme jeste nacrt novog zakona o bezbednosti i zdravlju na radu. Prema tom nacrtu, za obavljanje poslova savetnika ili saradnika u oblasti BZR (novi termini koji bi zamenili "lice za BZR") bi bio neophodan određeni broj ESPB bodova iz oblasti tehničko-tehnoloških nauka (najčešće 240 ili 180). Ova odredba izaziva zabrinutost kod mnogih iskusnih lica koja nemaju takav tip fakultetskog obrazovanja, ali imaju položen stručni ispit i dugogodišnje radno iskustvo.
Međutim, važno je napomenuti da se u predlogu zakona navodi i prelazni period. Naime, lica koja već obavljaju ove poslove i imaju minimum pet godina iskustva u oblasti BZR, najverovatnije neće morati da ispunjavaju uslov o tehničkom fakultetu. Za njih bi ostala obaveza da polože stručni ispit i dobiju licencu, a zatim je redovno obnavljaju kroz usavršavanje i prikupljanje bodova. Ovo je od velikog značaja za sve one koji su već dugo u sistemu, a nemaju formalno tehničko obrazovanje.
Pored toga, novi zakon jasnije definiše obavezu stalnog usavršavanja. Licenca se izdaje na pet godina, a za njeno obnavljanje neophodno je tokom tog perioda sakupiti odgovarajući broj bodova na akreditovanim edukacijama, seminarima i obukama iz oblasti BZR. Samim tim, posao lica za BZR postaje dinamičniji i zahteva kontinuirano praćenje novih propisa i praksi.
Struktura i tok stručnog ispita: Korak po korak
Polaganje ispita obično traje celo prepodne, a organizovano je u nekoliko faza. Kandidati se pozivaju u određenim vremenskim intervalima, što je posebno naglašeno u uslovima pandemije, uz obavezne zaštitne maske i rukavice.
- Identifikacija i prozivka (oko 8:50-9:00): Provera ličnih dokumenata i prozivka po azbučnom redu. Trudnice imaju prednost.
- Prvi deo usmenog ispita (Opšti deo): Kandidati izvlače ceduljice sa tri pitanja iz oblasti međunarodnog prava (konvencije, direktive EU) i domaćeg radnog zakonodavstva (Zakon o radu, Zakon o BZR, zdravstveno i penzijsko osiguranje). Ispitivači su obično strpljivi, a dozvoljeno je pisanje koncepta odgovora na papiru.
- Pismeni deo - Procena rizika (2 sata): Kandidatima se dodeljuje konkretno radno mesto (npr. zidar, elektromonter, automehaničar, viljuškarista, krojac) za koje moraju da urade pismenu procenu rizika. Dobijaju listu opasnosti i štetnosti, a mogu koristiti metodu po sopstvenom izboru (npr. Kinney metodu). Pažnja: Literatura nije dozvoljena, osim date liste. Ključno je tačno utvrditi da li je radno mesto sa povećanim rizikom i navesti odgovarajuće mere zaštite.
- Drugi deo usmenog ispita (Posebni deo): Nakon pismenog dela, kandidati polažu usmeni ispit koji se sastoji iz dva dela:
- Procena rizika (odbrana): Kandidat usmeno brani svoju pismenu procenu pred komisijom. Ovo je deo gde se najčešće postavljaju dodatna, detaljnija pitanja.
- Pravilnici: Izvlačenje pitanja iz brojnih pravilnika koji regulišu specifične oblasti (bezbednost mašina, buka, vibracije, rad na visini, rad sa hemikalijama, gradilišta itd.). Ovaj deo zahteva najšire znanje.
Ispitivači su, prema iskustvima kandidata, uglavnom korektni i spremni da pomognu ako kandidat zastane. Međutim, rigorozni su kada je u pitanju poznavanje graničnih i akcionih vrednosti (za buku, vibracije), tačnih brojki (osvetljenje, vreme zadržavanja u kesonu) i suštinskih odredbi iz pravilnika.
Kako se pripremiti? Saveti i preporučena literatura
Priprema za ispit zahteva ozbiljan angažman i sistematičan rad. Evo nekoliko ključnih saveta:
- Koristite zvanične izvore: Sve potrebne propise (zakone, uredbe, pravilnike) možete preuzeti sa sajta Ministarstva rada, zapošljavanja, boračke i socijalne politike, odnosno Uprave za bezbednost i zdravlje na radu. Osnovni dokument je Pravilnik o programu, načinu i visini troškova polaganja stručnog ispita, jer u njemu stoje sva obavezna pitanja.
- Obuka nije obavezna, ali može biti od koristi Mnogi kandidati odlučuju da pohađaju pripremnu nastavu u specijalizovanim institucijama (npr. Tehpro u Beogradu, Međunarodni institut u Novom Sadu). Ove obuke pružaju uvid u strukturu ispita i razjašnjavaju nejasnoće, ali nisu neophodne za polaganje. Kvalitet varira, pa je dobro tražiti preporuke.
- Skripte i priručnici: Na tržištu postoje različite skripte i priručnici za pripremu. Tražite ažurirane verzije koje uključuju izmene propisa iz poslednjih godina. Forumi su dobro mesto da saznate koje skripte su se drugima pokazale korisnim. Međutim, nikada ne zanemarujte čitanje samih pravilnika.
- Vežbajte procenu rizika: Ovo je praktični deo ispita gde mnogi kandidati dožive blokadu. Vežbajte na što više različitih radnih mesta. Naučite da prepoznate kada je mesto sa povećanim rizikom (rad na visini, sa opasnim hemikalijama, u eksplozivnoj atmosferi) i koje mere zaštite treba predložiti. Koristite Kinney metodu ili neku drugu i naučite je napamet.
- Fokus na ključne brojke i definicije: Učite napamet granične vrednosti za buku (85 dB), donju akcionu vrednost (80 dB), vrednosti za vibracije, potrebno osvetljenje za različite prostore, vreme zadržavanja pri radu u kesonu, broj tuševa po zaposlenom itd. Ove konkretne podatke ispitivači često traže.
- Pratite izmene Neki pravilnici su izbačeni iz programa (npr. stari pravilnik o šumarstvu), a neki su dodati ili izmenjeni. Proverite da li vaša literatura uključuje najnovije verzije pravilnika, kao što su oni o buci i vibracijama (izmenjeni 2019.), o prvoj pomoći (2018.) ili o licencama (2018.).
Iskustva sa polaganja: Šta kažu kolege?
Na forumima su kandidati rado delili svoja pitanja i utiske. Evo nekoliko primera:
- Opšti deo: "Kako je regulisan BZR za poslovno nastanjivanje državljana RS u EU?" (Odgovor: pod jednakim uslovima, bez diskriminacije); "Principi prevencije prema Direktivi 89/391"; "Ko su učesnici u zdravstvenoj zaštiti?"; "Prava iz penzijskog osiguranja".
- Pismeni deo - Procena rizika: Radna mesta koja su se javljala: zidar (povećan rizik zbog rada na visini), elektromonter, vodoinstalater, mašinovođa, radnik na presi, automehaničar, krojac, viljuškarista, dimničar.
- Posebni deo - Pravilnici (kod Marine Furtule i drugih ispitivača): "Grupisanje opasnosti i štetnosti"; "Šta sadrži stručni nalaz o ispitivanju uslova radne okoline?"; "Mere zaštite pri radu sa azbestom"; "Deklaracija o usaglašenosti mašina"; "Mere na gradilištu"; "Biološke štetnosti - podela i mere"; "Zahtevi za radne platforme i lestve"; "Šta sadrži plan sprovođenja postupka procene rizika?".
Zajednički utisak je da je opšti deo relativno lak ako su propisi iščitani, da je pismeni deo ključan za prolazak dalje, a da je usmeni iz pravilnika najzahtevniji jer zahteva široko znanje. Ispitivači cene koncizne i tačne odgovore. Ako ne znate tačan odgovor, pokušajte da iznesete logično razmišljanje iz oblasti BZR.
Obnavljanje licence i prikupljanje bodova
Kako je već rečeno, licenca važi pet godina. Da biste je obnovili, moraćete da dostavite dokaz o obavljenim aktivnostima stručnog usavršavanja. To podrazumeva pohađanje seminara, kurseva, radionica i kongresa koji su akreditovani od strane nadležnog ministarstva. Na tim aktivnostima se sakupljaju bodovi, a potreban broj bodova za obnovu biće preciznije definisan podzakonskim aktima. Ovo podiže značaj kontinuiranog obrazovanja i zahteva od lica za BZR da ostanu u toku sa najnovijim trendovima, propisima i dobrim praksama u ovoj dinamičnoj oblasti.
Zaključak: Put ka uspehu je u temeljnoj pripremi
Polaganje stručnog ispita za lice za bezbednost i zdravlje na radu je izazov koji se može savladati uz disciplinovanu pripremu, strpljenje i pravilno usmerenje. Ključno je da krenete na vreme, da koristite ažurirane materijale i da ne zanemarite ni jedan deo obimnog gradiva. Pratite dešavanja vezana za novi zakon, jer će on uticati na buduće uslove rada u ovoj profesiji.
Konačno, imajte na umu da je ova licenca više od formalnosti - ona vas osposobljava da budete nosilac preventive i zaštite ljudskih života i zdravlja na radnom mestu. Dobro poznavanje materije neće vas samo dovesti do uspeha na ispitu, već će vam omogućiti da kvalitetno, odgovorno i samopouzdano obavljate ovaj odgovorn